ZGRADA OSNOVNE ŠKOLE „DESANKA MAKSIMOVIĆ“ (1904)


OSNOVANA PRVA SVETOVNA ŠKOLA U ZAJEČARU

OSNOVANA PRVA SVETOVNA ŠKOLA U ZAJEČARU

Počela sa radom prva svetovna osnovna škola u Zaječaru sa oko 15 đaka. Nalazila se u blatnjari u „avliji deda Jovanovoj“ na mestu današnje crkvene porte i OŠ „Ljuba Nešić“.

1830
PODIGNUTA BONDRUKARA ZA ŠKOLU

PODIGNUTA BONDRUKARA ZA ŠKOLU

Škola postaje opštinska. Podignuta je nova zgrada „bondrukara“ sa učionicama i kancelarijama.

1833
ŠKOLA POSTAJE DRŽAVNA

ŠKOLA POSTAJE DRŽAVNA

Škola postaje državna i opština preuzima njeno finansiranje.

1835
U RATU UNIŠTEN MATERIJAL ZA NOVU ŠKOLU

U RATU UNIŠTEN MATERIJAL ZA NOVU ŠKOLU

Tokom Srpsko-turskih ratova 1876-78. zapaljeno je mnoštvo škola, a pripremljen materijal za izgradnju nove škole Turci su zapalili i razneli po Kraljevici.

1876
ZAVRŠENA NOVA ZGRADA ŠKOLE

ZAVRŠENA NOVA ZGRADA ŠKOLE

Završena je impresivna zgrada osnovne muške škole koja tu počinje sa radom naredne godine.

1904
NASTAVA SLIKARSKE SEKCIJE

NASTAVA SLIKARSKE SEKCIJE

U školi je do 1923. godine održavana nastava slikarske sekcije Društva za negovanje umetnosti kojeg je osnovao slikar Stevan Stanković.

1919
POČINJE DA RADI PRVO ZABAVIŠTE

POČINJE DA RADI PRVO ZABAVIŠTE

Počinje sa radom prvo zabavište u Zaječaru u sastavu osnovne škole.

1929
OSNOVANA OŠ "MILENKO BRKOVIĆ CRNI"

OSNOVANA OŠ "MILENKO BRKOVIĆ CRNI"

1. oktobra osnovana je OŠ „Milenko Brković Crni“ sa direktorom Milošem S. Miloševićem na čelu koja počinje sa radom umesto prethodne osnovne škole.

1953
POČINJE DA RADI PRVO SPECIJALNO ODELJENJE

POČINJE DA RADI PRVO SPECIJALNO ODELJENJE

Počinje sa radom prvo specijalno odeljenje za školovanje dece ometene u razvoju koje će kasnije prerasti u posebnu školu ŠOSO „Jelena Majstorović“.

1959
PROMENJENO IME ŠKOLE

PROMENJENO IME ŠKOLE

Usvojeno je novo ime škole po pesnikinji Desanki Maksimović.

1993

Prva svetovna osnovna škola u Zaječaru počela je sa radom 1830. godine sa oko 15 učenika iz Zaječara i obližnjih sela. Nalazila se u blatnjari u „avliji deda Jovanovoj“ na mestu gde su danas OŠ „Ljuba Nešić“ i crkvena porta. Škola je bila privatna i izdržavali su je đački roditelji mesečnim uplatama u novcu i u naturi. Prva opštinska, kasnije državna osnovna škola u Zaječaru otpočela je sa radom 1833. godine po oslobođenju Zaječara od Turaka. Umesto stare školske zgrade podignuta je nova visoka zgrada „bondrukara“ sa učionicama, hodnikom i kancelarijama, na mestu gde su se kasnije nalazili „crkveni dućani“, tj. današnji crkveni park. Porez za izdržavanje škole plaćali su svi građani, a od 1835. godine ona postaje državna škola, te opština preuzima njeno finansiranje. 

Srpsko-turski ratovi 1876-1878. godine naneli su veliku štetu Timočkoj Krajini, a posebno Zaječaru i okolini. Od 32 škole u Srbiji, na području Zaječara zapaljene su i srušene školske zgrade u 13 sela, dok su pripremljeni materijal za izgradnju nove škole u Zaječaru (na mestu gde je danas OŠ „Desanka Maksimović“) Turci zapalili i razneli po Kraljevici. Zbog svega toga, bilo je potrebno malo više od dve decenije da se ponovo prikupe sredstva za izgradnju nove, impresivne zgrade za osnovnu mušku školu, koja je svečano useljena 1904. godine, a u kojoj se danas nalazi OŠ „Desanka Maksimović“

Avionski snimak sa početka XX veka na kome se sa leve strane vidi zgrada Muške osnovne škole. Kolekcija Istorijskog arhiva
Razglednica sa početka XX veka sa fotografijom Muške osnovne škole i Gimnazije u pozadini. Kolekcija Istorijskog arhiva "Timočka krajina" Zaječar

Istoriju ove škole pre II svetskog rata tek treba napisati, a od zanimljivih činjenica iz njene prošlosti je i ta da se u njenoj sali u jednom periodu održavala i nastava slikarske sekcije Društva za negovanje umetnosti (1919-23) kojeg je osnovao Stevan Stanković, profesor Gimnazije, uz podršku brojnih kolega profesora i drugih viđenijih građana Zaječara. Ovo vrlo aktivno društvo imalo je, pored slikarske, i muzičku i foto-sekciju. Društvo je vrlo brzo preraslo u četvorogodišnju Slikarsku školu (1923-29), jedinu takvu van Beograda. Takođe, prvo zabavište u Zaječaru bilo je osnovano 12. decembra 1928. godine, i ono se od 1929. godine nalazilo u sastavu osnovne škole sa dečacima i devojčicama uzrasta od 5 do 7 godina. Nakon rata, zabavište je radilo u sastavu škole „Milenko Brković – Crni“ sa dva do tri odeljenja. 

Fotografija učenika škole na razglednici početkom XX veka. Kolekcija Istorijskog arhiva "Timočka krajina" Zaječar

Osnovna škola „Milenko Brković Crni“ osnovana je 1. oktobra 1953. godine Odlukom NOO Zaječar, kada i osnovne škole „Ljuba Nešić“ i „Đura Jakšić“. Prvi direktor škole bio je Miloš S. Milošević, učitelj, dok je škola imala i odeljenje zabavišta i dečiji vrtić za predškolski uzrast. Škola se uselila u „staru zgradu“ osnovne škole koja je građena od 1903. do 1905. godine. Zdanje i danas deluje impresivno, pa se može lako porediti sa najlepšim građevinama sličnih namena u Evropi. Sastoji se od izdvojenog centralnog dela sa svečanom salom, i levog i desnog krila u kojima se nalaze učionice i kabineti. Na prednjoj fasadi u ornamentima izrađen je lik knjige sa godinom 1905, dok se na krilnim delovima nalaze po četiri ista ornamenta. Ornamenti na severnom i južnom delu sadrže grb škole u čijoj su sredini ukrasno ugrađena slova „OŠZ“ (Osnovna škola Zaječar). 

Kada se OŠ „Milenko Brković Crni“ uselila u zgradu, učionički prostor bio je veoma skučen pa je ona po broju učenika (od 400 do 500) bila dva do tri puta manja od ostalih gradskih škola. Ova škola poznata je po tome što se u njoj uvek posebna pažnja posvećivala organizaciji nastave, njenim inovacionim unapređenjima i stručnom i opštem uzdizanju nastavnog kadra, koji često objavljuju stručne i pedagoško-metodske članke. U školi se redovnoprogramira i realizuju dopunska i dodatna nastava, što posebno doprinosi poboljašnju kvaliteta nastave i uspeha učenika.

Nova fasada za OŠ Milenko Brković Crni. Timok, 1966.

Godine 1959. u sastavu OŠ „Milenko Brković Crni“ počelo je da radi prvo specijalno odeljenje za školovanje dece ometene u razvoju, no sa porastom broja upisane dece osetila se potreba za posebnom ustanovom koja će na adekvatan način odgovoriti svim njihovim potrebama. Za novootvorenu školu adaptirane su prostorije bivše ženske osnovne škole (pored pozorišta), dok su nekadašnje prostorije Ženske zanatske škole u istom dvorištu adaptirane u internat za smeštaj učenika.

Milenko Brković Crni

Milenko Brković - Crni (1912-1941), po kome je škola dugo nosila ime, rođen je u okolini Kutine u Hrvatskoj i vrlo rano se uključio u radnički pokret kao organizator i revolucionar. Jedno vreme živeo je u Beogradu, da bi po odluci Pokrajinskog komiteta KPJ maja 1941. godine došao u Zaječar, gde je bio član i sekretar Okružnog komiteta. Imao je važnu ulogu u organizovanjuustanka u Timočkoj Krajini. Septembra 1941. godine uhapšen je na zaječarskoj železničkoj stanici, nakon čega je užasno mučen u zatvoru i polumrtav obešen na Kraljevici, na mestu gde se danas nalazi spomenik „Vešala“. Jula 1954. godine proglašen je za narodnog heroja, a osim škole, njegovo ime nosile su i mnoge ustanove, organizacije, ulice. 

Školske 1993/94. godine, na predlog Nastavničkog veća, Skupština opštine Zaječar usvojila je novo ime škole po Desanki Maksimović (1989-1993), jednoj od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih pesnikinja.

U slobodnim učeničkim aktivnostima OŠ „Desanka Maksimović“ postiže vrhunske rezultate, a posebno su značajne one u okviru pokreta „Nauka mladima“, Kluba mladih tehničara, kao i sportskim aktivnostima. Od školske 2014/15. godine škola pruža usluge produženog boravka u vidu Kreativnog kutka u kojem učenici nižih razreda mogu da provode kvalitetno i sadržajno vreme posle nastave. U školi radi 13 sekcija i 5 učeničkih organizacija, a škola ima i svoj školski bend „Rok Ćira i rok Spira“, dok Dramska družina svake godine ima zapažene nastupe.


IZVORI:

Žarko P. Milošević, Stanko J. Mitić. Osnovno školstvo Zaječara 1830-2003. Zaječar, 2006.

Sergije Kalčić. Zaječar na starim fotografijama i razglednicama I. Zaječar, 1997.

Zvanična internet stranica škole: https://osdesankazajecar.edu.rs/

Učenici OŠ Milenko Brković Crni na poljskoj nastavi u Gamzigradskoj banji. Timok, 1965.
Cveće za učiteljicu Natu Stanojlović na kraju školske godine. Timok, 1966.
Timok, 1966.
Timok, 1966.
Timok, 1968.

Podržite sređivanje i oživljavanje javnih prostora u Zaječaru! Donirajte sredstva u Fond "Obnova"

DONIRAJ
Podelite:

Još zanimljivih lokacija


Narodni muzej 01

ZGRADA NARODNOG MUZEJA ZAJEČAR (1927)

Zgrada u kojoj se danas nalazi Narodni muzej sagrađena je 1927. godine za potrebe vojne ustanove za...

Bioskop "Timok"

BIOSKOP „TIMOK“ (1924-2010)

Najpoznatiji zaječarski bioskop radio je na ovoj adresi gotovo čitav jedan vek: od 1924. do 2010. go...

Scena bar 01

NACIONAL - ZELENGORA - SCENA BAR (1893)

Današnji "Scena Bar" nastavlja dugu tradiciju ugostiteljstva u ovom objektu u kome je od 1893. godin...

POSTAVLJANJE MERMERNE PLOČE 1993.

KUĆA ZORANA RADMILOVIĆA (r.1933)

Kuća u kojoj je odrastao bard našeg glumišta, Zoran Radmilović nalazi se u ulici koja danas takođe n...